Redoviti studij - Studijski program - Silab - Temeljna nastavna umijeća
.
Redoviti studij - Studijski program - Silab - Sociologija obrazovanja
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar
Status kolegija: unutarnja izbornost
Oblici nastave s brojem sati semestralno: 30 /0 /0
Uvjeti za upis kolegija: nema uvjeta
Način provjere znanja:Na dva načina: putem kolokvija i odjednom kao cjelovit ispit. Tijekom
semestra studenti/ce će imati dva kolokvija te u slučaju da pokažu zadovoljavajuće znanje i
poznavanje gradiva na oba kolokvija, navedeno će se evaluirati kao položen ispit. Polaganje u
varijanti kao cjelovit ispit je moguće tek nakon odslušanih predavanja, a ispit se sastoji iz pismenog
i usmenog dijela. Tek nakon uspješno položenog pismenog dijela moguće je pristupiti usmenom
dijelu ispita.
Okvirni sadržaj kolegija:Osnovni pojmovi sociologije obrazovanja; povijesni i kulturološki
pregled obrazovanja; socijalni uvjeti obrazovanja; sociološke perspektive i uloga obrazovanja;
subkultura mladih i obrazovanje; socijalni i organizacijski aspekti školskog okruženja; socijalni
aspekti odnosa između školskog sustava, ishoda obrazovanja, kompetencija i svijeta rada; refleksija
školstva na stratifikacijski sustav; odnos između rodne i etničke pripadnosti i obrazovnog
postignuća; koncepcije i trendovi u obrazovanju; obrazovanje i nezaposleni.
Cilj kolegija (očekivane kompetencije): Kroz teorijske perspektive i empirijske studije upoznati
polaznike kolegija s temama i problemima koji se odnose na obrazovanje i funkcioniranje školskih
sustava unutar različitih socijalnih okruženja. Povezujući obilježja suvremenog društva i kulture s
obrazovanjem, studenti stječu temeljno razumijevanje mnogih ključnih socijalnih procesa i
fenomena u području školovanja. Analizirajući socijalne uvjete obrazovanja, refleksiju školstva na
stratifikacijski sustav, socijalni ustroj obrazovnih institucija te različite koncepcije i trendove u
obrazovanju, studenti će lakše uočiti moguće probleme u procesu obrazovanje te jasnije sagledati
socijalne posljedice nastavničkog rada a što u konačnici pridonosi njihovoj većoj kompetentnosti za
nastavničku ulogu.
Obvezna literatura:
Haralambos, H. (2002); Sociologija: teme i perspektive; Zagreb: Golden Marketing, str. 774-882.
Bejaković, P. (2008); Uloga obrazovnog sustava u postizanju zapošljivosti i konkurentnost
radne snage u Hrvatskoj; u zborniku: Pilić, Š.; Obrazovanje u kontekstu tranzicije, BSV, Split,
str. 207-232
Lesourne, J. (1993); Obrazovanje i društvo: izazovi 2000. godine, Educa, Zagreb, str. 79-104.
Izborna literatura:
V. Vujčić, (1990); Obrazovne šanse, Školske novine, Zagreb, Pastuović, N. (1999); Sociologija cjeloživotnog obrazovanja i odgoja. U: Edukologija:
Integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja i odgoja. Zagreb: Znamen.
Str: 316-417.
Cifrić, I. (1990); Ogledi iz sociologije obrazovanja. Zagreb: Školske novine.
Flere, S. (ur.) (1986); Proturječja suvremenog obrazovanja. Ogledi iz sociologije
obrazovanja. Zagreb: RZ RKSSO.
Tjedni raspored rada:
1. termin: UVOD U KOLEGIJ - upoznavanje studenata s obvezama i organizacijom kolegija;
prikaz tema; razgraničenje diskursa sociologije obrazovanja spram drugih područja; pojašnjenje
osnovnih pojmova; povijesni i kulturološki pregled obrazovanja.
2. termin: TEORIJSKE PERSPEKTIVE OBRAZOVANJA I dio - sociološki klasici o obrazovanju;
funkcionalistička perspektiva i uloga obrazovanja;
3. termin: TEORIJSKE PERSPEKTIVE OBRAZOVANJA II dio - liberalne, socijaldemokratske
perspektive obrazovanja i konfliktna perspektiva obrazovanja;.
4. termin: TEORIJSKE PERSPEKTIVE OBRAZOVANJA III dio - interakcionističko polazište i
obrazovanje, nova desnica i obrazovanje; postmodernistički pristup obrazovanju
5. termin: SOCIJALNI I ORGANIZACIJSKI ASPEKTI ŠKOLSKOG SUSTAVA – interakcija i
grupna dinamika; socijalne mreže; aspekti komunikacije; osobni i socijalni identitet; interakcije u
školskom okruženju, organizacijski aspekti obrazovanja
6. termin: MLADENAČKE SUBGRUPE I OBRAZOVANJE – matična kultura, subkultura i
kontrakultura; obilježja pojedinih subkultura mladih; mladenačke vrijednosti i obrazovanje;
socijalni identitet;
7. termin: KLASNA PRIPADNOST I OBRAZOVNO POSTIGNUĆE – školovanje i socijalna
struktura; socijalna stratifikacija i mobilnost; teorija socijalnog zatvaranja; jednakost obrazovnih
šansi; klasa i obrazovno postignuće; elite i obrazovni uspjeh;, teorijska objašnjenja obrazovne
nejednakosti.
8. termin: RODNA I ETNIČKA PRIPADNOST I OBRAZOVNO POSTIGNUĆE – statistike o
rodu i obrazovnim postignućima; teorijska objašnjenja rodne nejednakosti; empirijske studije;
etnička pripadnost i obrazovna postignuća; rasna diskriminacija i obrazovanje;
9. termin: ROMI I OBRAZOVNO POSTIGNUĆE I INTEGRACIJA - case study: obrazovanje
Roma, integracija Roma u obrazovnom sustavu
10. termin: OBRAZOVNI SUSTAV I GLOBALIZACIJA – struktura obrazovanja; komparacija
obrazovnih sustava; struktura institucija; masovno obrazovanje; reforme obrazovanja; moć i
obrazovanje; demografija obrazovanja; globalizacija;; obrazovanje i društveni razvoj.
11. termin: ZAPOŠLJAVANJE, NEZAPOSLENI I OBRAZOVANJE – obrazovni uspjeh,
zanimanje i zapošljavanje; diskriminacija pri zapošljavanju; nezaposlenost; nezaposleni i problemi
obrazovanja. 12. termin: TRŽIŠTE RADA I OBRAZOVNI ISHODI - tehnološke promjene i obrazovanje,
obrazovni ishodi i kompetencije, kredencijalizam, efikasnost obrazovanja, gospodarstvo i obrazovni
sustav
13. termin: OBRAZOVNI KURIKULUM, IDELOGIJA I DRUŠTVENE VRIJEDNOSTI –
osnovni pojmovi i koncepti kurikuluma; obrazovanje i ideologija; vrijednosti i obrazovanje.
14. termin: ALTERNATIVNO OBRAZOVANJE – radikalna pedagogija; noviji trendovi i ideje
obrazovanja; permanentno obrazovanje.
15. termin: ZAVRŠNO PREDAVANJE – pregled obrađenog gradiva, studentska evaluacija
kolegija; podjela potpisa studentima.
Redoviti studij - Studijski program - Silab - Razvojna psihologija
.
Redoviti studij - Studijski program - Silab - Rad s nadarenim učenicima
ECTS bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status (obavezni/izborni): izborni
Oblici nastave s brojem sati semestralno: predavanja (2 sata tjedno, 30 sati ukupno)
Uvjeti za upis kolegija: položen kolegij Psihologija odgoja i obrazovanja
Način provjere znanja: pismeni,
Cilj kolegija (očekivane kompetencije):
Studenti će moći opisati teorije darovitosti i karakteristike darovitih učenika. Znat će navesti
načine identifikacije darovitih i ulogu učitelja/nastavnika u toj proceduri. Studenti će znati
usporediti različite oblike rada s darovitima i izraditi program rada s darovitima.
Okvirni sadržaj predmeta:
Teorije darovitosti, karakteristike darovite djece (kognitivne i socio-emocionalne).
Identifikacija darovitih (proces identifikacije, mjerenje i procjenjivanje darovitosti). Rad s
darovitima unutar školskog sustava (akceleracija i obogaćenje programa). Rad učitelja s
darovitom djecom, izrada programa rada s darovitima.
Obveze studenata: prisustvovanje nastavi i izrada seminara na odabranu temu iz područja
darovitosti (seminar se može raditi individualno ili u grupama do 3 člana).
Raspored rada:
1.tjedan: Mitovi o darovitima i povijesni pregled
2.tjedan: Teorije u području nadarenih i definicije nadarenosti
3.tjedan: Kognitivne karakteristike nadarenih
4.tjedan: Socio-emocionalne karakteristike nadarenih
5.tjedan: Kreativnost kao sastavnica darovitosti
6.tjedan: Identifikacija nadarenih
7.tjedan: Mjerenje i procjenjivanje darovitosti
8.tjedan: Uloga učitelja u postupcima procjenjivanja darovitosti
9.tjedan: Posljedice identifikacije darovitih
10.tjedan: Rad s nadarenima
11.tjedan: Akceleracija
12.tjedan: Obogaćivanje sadržaja 13.tjedan: Organizacija programa za darovite
14.tjedan: Rad u timu za darovite, uloge članova tima. Evaluacija kolegija.
15.tjedan: Predrok
Obvezna literatura:
Čudina-Obradović, M. (1991.). Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje.
Školska knjiga, Zagreb.
Vlahović-Štetić,V.(Ur.) (2008.): Daroviti učenici: teorijski pristup i primjena u školi, Institut
za društvena istraživanja u Zagrebu
Dopunska literatura:
Koren, I. (1989.). Kako prepoznati i identificirati nadarenog učenika. Školske novine, Zagreb
Redoviti studij - Studijski program - Silab - Proizvodnja govora
Nositelj: doc. dr. sc. Liker Marko
Tema 1
Seminar
Modeli govorne proizvodnje 1
Studenti se upoznaju sa sadržajem i načinom rada i obavezama u kolegij.. Proizvodnja govora
se definira kao hijerahijski proces (misaona, jezična i govorna razina). Detaljno se objašnjava
model proizvodnje govora Borden i Harris.
Vježbe
Uvodno upoznavanje sa sadržajem vježbi i metodama postizanja zadanih ciljeva.
Tema 2
Seminar
Modeli proizvodnje govora 2
Prikazuju se modeli koji uključuju povratne sprege kontrole proizvodnje govora (Fairbanks,
Levelt). Proces proizvodnje govora uspoređuju se s modelom komunikacijskog lanca.
Definiraju se govorne sastavnice i govorni motorički program.
Vježbe
Vježbanje oponašanja globalnih govornih formi prema snimljenom uzoru.
Tema 3
Seminar
Upravljačka razina govorne proizvodnje
Studenti se upoznaju s osnovnim podacima o razvoju, građi i organizaciji živčanog sustava
vezanim za proizvodnju govora. Prikazuju se osnovni modeli funkcioniranja središnjeg
živčanog sustava (lokalistički, holistički, hijerahijski, modularni, konekcionistički).
Vježbe
Vježbanje oponašanja globalnih govornih formi (ritam i intonacija) uz postupno skraćenje
tihih stanki između stimulusa.
Tema 4
Seminar
Dominantnost moždanih hemisfera
Promatraju se razlike u dominantnosti moždanih hemisfera za pojedine funkcije i osobito
uloga hemisfera u procesiranju govora. Prikazuju se osnovne metode kojima se dokazuje
dominantnost hemisfera za govor u istraživanjima zdravog i oštećenog mozga
Vježbe
Vježbanje prepoznavanja osnovnih oblika rečenične prozodije (granični signali i intonacijske
jezgre).
Tema 5
Seminar
Respiracijska razina govorne proizvodnje 1
Objašnjavaju se energetski principi proizvodnje zvuka u govoru i načini iniciranja zračne
struje Posebno se razrađuje anatomija i fiziologija disanja općenito i govornog disanja
posebno. Vježbe
Vježbanje prepoznavanja osnovnih oblika rečenične prozodije (granični signali i intonacijske
jezgre).
Tema 6
Seminar
Respiracijska razina govorne proizvodnje 2
Predstavljaju se vremenske i količinske karakteristike različitih oblika disanja. Uspoređuje se
mirno, govorno i pjevačko disanje.
Vježbe
Uvod u prozodiju riječi: upoznavanje s akcenatskim sustavom hrvatskog standradnog jezika i
uvod u tehnike slušanja i izvođenja prozodije riječi.
Tema 7
Seminar
Fonacija 1
Studenti se upoznaju s osnovnom anatomijom i fiziologijom fonacijske razine. Oblici
međuglasničkog prolaza. Utjecaj načina treperenja glasiljki na spektar glasa.
Vježbe
Vježbanje prozodije riječi s obzirom na mjesto i tip naglaska.
Tema 8
Seminar
Fonacija 2
Prikazju se osnovne teorije vibriranja glasiljki (mehanička, mioelastična, neurokronaksička,
aerodinamička, biofizička). Studenti se upoznaju s frekvencijskim i intenzitetskim
karakteristikama razaličitih vrsta glasova u govoru i pjevanju (visina osnovnog tona, raspon i
sl).
Vježbe
Vježbanje prozodije riječi s obzirom na mjesto i tip naglaska.
Tema 9
Seminar
Fonacija 3.
Studenti se upoznaju s pitanjima patološkog glasa.Upoznaju ezofagealni, traheoezofagealni
glas i glas s elektroakustičkom protezom. Također se upoznaju s komunikacijskim i drugim
problemima s kojima se susreću pacijenti nakon laringektomije.
Vježbe
Vježbanje prozodije riječi s obzirom na mjesto i tip naglaska.
Tema 10
Seminar
Izgovor 1 - Izgovorni organi
Objašnjava se odnos respiracijske, fonacijske i izgovorne razine proizvodnje govora i njihova
koordinacija i usklađenost. Studenti se upoznaju s građom i funkcionalnim karakteristikama
dijelova izgovornog prolaza iznad grkljana.
Vježbe
Slušno prepoznavanje standardnog naglašavanja i razlikovanje od nestandardnih. Tema 11
Seminar
Izgovor 2 - Opis načina proizvodnje hrvatskih glasnika
Glasnici se opisuju sa stajališta načina izgovora, temeljnog i dodatnog izgovornog mjesta i
zvučnosti.
Vježbe
Vježbanje izoštravanja izgovora u užem smislu i opće izgovorne spretnosti.
Tema 12
Seminar
Izgovor 3 - Opis načina proizvodnje hrvatskih glasnika
Glasnici se opisuju prema drugim artikulacijskim kriterijima: nacrtnom obliku, zakrivljenosti
prolaza, zvonkosti, napetosti, otvoru i obujmu i karakteristikama pokreta.
Vježbe
Vježbanje izoštravanja izgovora u užem smislu i opće izgovorne spretnosti.
Tema 13
Seminar
Izgovor 4 – Realizacija fonema
Određuju se načini realizacije fonema. Opisuju se razlike između glasovnih adaptacija i
asimilacija. Definira se fonemska inačica (alofon). Klasificiraju se alofoni: kombinarorni,
idiomatske, patološke i stilističke te se opisuju alofoni u hrvatskom govoru.
Vježbe
Vježbanje govorne fluentnosti (uz kontroliranje prethodno uvježbavanih razina govora).
Tema 14
Seminar
Slog
Objašnjava se priroda sloga . Opisuju se slogovne stepenice, slogovni zamah, karakteristike
glasnika s obzirom na poziciju u slogu. Objašnavaju se neke fonetske promjene uvjetovane
pozicijom glasnika u slogu.
Vježbe
Vježbanje govorne fluentnosti (uz kontroliranje prethodno uvježbavanih razina govora).
Tema 15
Seminar
Izgovor u spontanom govoru
Opisuju se različiti stupnjevi spontanosit govora i njihov utjecaj na izgovor/dikciju. Također
se uspoređuju različiti govornici s obzirom na način izgovora u spontanom govoru.
Vježbe
Zaključak vježbi i rezultati rada.
Redoviti studij - Studijski program - Silab - Primjena računala u nastavi jezika
Naziv kolegija: Primjena računala u nastavi jezika
Nositelj: prof. dr. sc. Sanja Seljan
Izvođači: Sanja Seljan, Ivan Dunđer
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni
Oblik nastave : 15+0+15
Uvjeti: nema uvjeta
Ispit: pismeni/usmeni
Sadržaj:
Predmet pretpostavlja kombinaciju teorije, evaluacije postojećih sustava, praktične i metodičke primjene informatičke tehnologije u nastavi jezika. Teorijski dio obuhvaća razvoj područja primjene računala u nastavi jezika, primjenu tehnologije u poticanju razvoja četiri jezične vještine, dizajn i evaluaciju softvera, ulogu multimedije, kriterije za evaluaciju alata i programa za učenje jezika. Praktičan dio nastave slijedi predavanja te obuhvaća primjenu različitih elektroničkih izvora kojima se razvijaju praktične vještine neovisno o jeziku (primjena Internet izvora, edukativni programi, specijalni i zabavni softver, autorski alati, alati za obradu jezika, elektronski rječnici i programi za prevođenje) koji se mogu integrirati u nastavu jezika kao nadogradnja na klasičan oblik nastave. Kroz seminarski rad studenti će samostalno ili u paru prezentirati mogući oblik nastave jezika s primjenom računala, rezultate istraživanja postojećih elektronskih izvora ili izrađenu vlastitu web stranicu namijenjenu učenju jezika s ugrađenim kulturološkim elementima.
Cilj:
Cilj je kolegija upoznati studente s područjem primjene računala u nastavi jezika koje obuhvaća teoriju i povijesni razvoj, evaluaciju multimedijskih sustava, kritički odabir izvora, praktičnu primjenu i integraciju s tradicionalnim modelima poučavanja jezika. Kroz teorijski dio (razvoj, pristupni, uloga ICT, hibridni model učenja, razvoj novih znanja i vještina, uloga, autorski alati, uloga multimedije, kriteriji za evaluaciju) studenti će steći znanja vezana za ulogu tehnologije u nastavi jezika. Kroz samostalne vježbe koje slijede predavanja, studenti će praktično koristiti stečeno znanje, te provoditi evaluaciju postojećih izvora. Kroz seminarski rad studenti će, prema vlastitim interesima, samostalno ili u paru prezentirati određeno područje vezano uz kolegij. Primjena hibridnog modela, odnosno primjena tehnologije kao komplementarnog pristupa tradicionalnom modelu, temeljni je princip navedenog kurikuluma.
Način izvođenja nastave:
- klasično i primjenom sustava za e-učenje
- Predavanja – teorijski dio
- Vježbe – kroz samostalne zadatke
- Seminar – kroz samostalni ili timski rad
Ocjenjivanje:
– Pohađanje nastave 10%
– Izvršeni zadaci na vježbama 10&
– Seminarski rad 20%
– Pismeni/ usmeni 60%
Obvezna literatura: (na Omegi, u knjižnici Odsjeka, u Zavodu) :
1. Seljan, Sanja; Berger, Norbert; Dovedan, Zdravko. Computer-Assisted Language Learning (CALL). Proceedings of the 27th International Convention MIPRO 2004: MEET+HGS. Rijeka: Liniavera, 2004. pp. 262-266
2. Information and Communications Technology for Language Teachers. http://www.ict4lt.org/en/index.htm
3. Warschauer M. Computer-assisted language learning: an introduction. Multimedia language teaching, Tokyo: Logos International.
4. Ksenija Klasnic, Jadranka Lasic-Lazic; Sanja Seljan. Quality Metrics of an Integrated E-Learning System – students’ perspective / E-learning experiences and future / Safeeullah Soomro (Ed.), INTECH, 2010. ISBN: 978-953-307-092-6 pp.71-93. Available from:
5. Dovedan, Zdravko; Seljan, Sanja; Vučković, Kristina. Multimedia in Foreign Language Learning. Proceedings of the 25th International Convention MIPRO 2002: MEET + MHS. Rijeka: Liniavera, 2002. pp. 72-75
6. Cetinić, Ana; Seljan, Sanja. Evaluation of Classroom-based Online Multimedia Language Assessment // Proceedings of the International Conference "Future of Education". Milano, Italy : Simonelli Editore, 2011. 76-81
7. Seljan, S; Banek Zorica, M; Špiranec, S; Lasić-Lazić, J. CALL (Computer-Assisted Language Learning) and Distance Learning. Proceedings of the 29th International convention MIPRO 2006. Rijeka: Hrvatska udruga za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, 2006.
8. Fučkan Držić, B.; Seljan, S.; Mihaljević Džigunović, J.; Lasić, Lazić, J.; Stančić, H. Teaching English for Special Purposes Aided by E-learning Platform. The International Journal of Excellence in e-Learning. // International Journal of Excellence in eLearning. 4 (2011) , 1; http://journals.hbmeu.ae/Pages/Issues.aspx?JID=6&IID=46.
Dopunska literatura:
1. Lyle. B. Bachman. Statistycal Analyses for Language Assessment. Cambridge University Press, 2004.
2. Directorate General of Education and Culture: Impact of ICT on the Teaching of Foreign Languages and on the Role of Teachers of Foreign Languages.
3. Seljan, Sanja i Gaspar, Angelina (2009). Primjena prevoditeljskih alata u EU i potreba za hrvatskim tehnologijama. U: Granic, Jagoda (ur./ed.). Jezicna politika i jezicna stvarnost / Language Policy and Language Reality. Zagreb: HDPL, 617-625
4. Seljan, Sanja et al.Computational Language Analysis: Computer-Assisted Translation and e-Language Learning. Zagreb: Zavod za informacijske studije, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2012. ISBN broj je 978-953-175-420-0 V+360 str. (odabrana poglavlja)
5. Wenli Tsou, Weichung Wang, Yenjun Tzeng. Applying a multimedia storytelling website in foreign language learning. Computers & Education 47(1), 2006. pp. 17-28
6. Samuel R. H. Joseph, Maria Uther. Mobile Devices for Language Learning: Multimedia Approaches. Research and Practice in Technology Enhanced Learning (1), 2009. Pp. 7-32.
7. INSET training materials for teachers of Modern Foreign Languages, 2009.
8. Davies, Graham. Free resources and articles on CALL. http://www.camsoftpartners.co.uk/freestuff.htm
9. Language Learning and Technology http://llt.msu.edu/default.html
10.EuroCALL http://www.eurocall-languages.org/
11.Davies, Graham. Free resources and articles on CALL. http://www.camsoftpartners.co.uk/freestuff.htm
12.Computer-Assisted Language Learning http://www.tandfonline.com/toc/ncal20/current
13.Internet Resources for Language Teachers and Learniners. http://www.fredriley.org.uk/call/langsite/
Redoviti studij - Studijski program - Silab - Modeli obrazovanja učitelja
.
Redoviti studij - Studijski program - Silab - Inteligencija
Ime nastavnika: Dr. sc. Krunoslav Matešić, docent
Status kolegija: Izborni (Nije namijenjeno studentima Odsjeka za psihologiju i Odsjeka za
pedagogiju)
Oblik nastave: predavanja (1 sat), seminari (1sat)
ECTS bodovi: 4
Sadržaj kolegija:
1. Određenje pojma.
2. Povijesni pregled pokušaja mjerenja inteligencije do pojave Alfreda Bineta.
3. Eugenika i odustajanje od antropometrijskih pristupa mjerenju inteligencije.
4. Psihometrijske odlike testova općenito, kao i testova inteligencije.
5. Modeli strukture ljudskog intelekta I. dio
6. Modeli strukture ljudskog intelekta II. dio
7. Modeli emocionalne inteligencije.
8. Rasprava koja traje: Naslijeđe ili okolina?
9. Razvoj inteligencije tijekom života. Superiorna intelektualna nadarenost.
10. Povijesni pristupi mentalnoj retardaciji.
11. Kategorizacija mentalno retardiranih osoba.
12.Odnos inteligencije i osobina ličnosti.
13.Mjerenje inteligencije u svijetu i u Hrvatskoj.
14. Sažeti pregled različitih gledišta u svezi s inteligencijom.
Ciljevi:
Inteligencija je najmasivniji prediktor školskog i životnog uspjeha. Ova činjenica može biti
posebno zanimljiva studentima profesorskih smjerova. Studenti koji upišu ovaj kolegij mogu
steći osnovna znanja o inteligenciji i najvažnijim temama koje se uz nju vezuju. Bit će pokazani i
najvažniji primjeri testova, odnosno demonstrirat će se postupci testiranja inteligencije.
Način polaganja ispita: pismeni
Obvezna literatura:
K. Matešić: Inteligencija (Nastavnički modul). Omega, Filozofski fakultet, Zagreb 2010.
P. Zarevski: Struktura i priroda inteligencije, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2002.
Dopunska literatura:
Američka psihijatrijska udruga: DSM-IV, Dijagnostički i statistički priručnik za duševne
poremećaje. Naklada Slap, Jastrebarsko, 1996. (Poglavlje o mentalnoj retardaciji)
D. Hothersal: Povijest psihologije. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2002. (Poglavlje o inteligenciji)
H. Gardner, M.L. Kornhaber, W.K. Wake: Inteligencija, različita gledišta. Naklada Slap,
Redoviti studij - Studijski program - Silab - Informacijske tehnologije u obrazovanju
.
Redoviti studij - Studijski program - Silab - Govorništvo za nastavnike
NOSITELJ: dr. sc. Gordana Varošanec-Škarić
IZVODITELJI: Ines Carović, asistentica
JEZIK: hrvatski
STATUS: izborni
OBLIK NASTAVE: 1 S, 1 V
ECTS: 4
UVJETI: upisan diplomski studij - nastavničko usmjerenje
Cilj kolegija: Pripremiti buduće nastavnike za sve izazove njihovog zanimanja koje je
izrazito govorno. Studenti će tijekom seminara i vježbi dobiti potrebna znanja i upute za
uspješnije govorno djelovanje u sklopu svoje profesije. Nastavnici fonetičari će im,
između ostaloga, pomoći da osvijeste izgovorna odstupanja od standarda ili izgovorne
mane kao i ukazati na važnost zdravoga i ugodnog glasa. Posebna pozornost posvetit će
se monološkim i dijaloškim govornim vrstama potrebnim za nastavničko zanimanje.
Uvježbavat će se govori u instruktivnoj strategiji, slušanje i procjena tih govornih
nastupa, sastavljanje i izvođenje svečanih prihodnih govora, organiziranje, vođenje i
sudjelovanje na sastanku.
Sadržaj kolegija: Opis obilježja monoloških i dijaloških govorničkih vrsta (predavanja,
referati, prigodni govori, debata, razgovori, grupno govorno rješavanje problema).
Govorničke strategije. Organiziranje govora prema klasičnim kanonima. Govornička
argumentacija. Vještina pažljivoga i kritičkog slušanja. Izražajnost u izvedbi. Postizanje
govorne glatkoće. Umješna uporaba sugovornih znakova. Vještina govorenja uz pomoć
bilježaka, folija i drugih medija koji se koriste u nastavi, tj. odnos pripremljenoga teksta i
govorne izvedbe. Usvajanje pravila slušačkoga i govornog bontona. Razvijanje općih i
specifičnih kompetencija. Studentske obaveze: redovito pohađanje nastave te izvršavanje obaveza: održati govornu
improvizaciju, dva govora monološke forme, pripremiti se i sudjelovati u dvije dijaloške
govorničke forme, napisati analizu govorničke forme po izboru, kritički sudjelovati u
ocjenjivanju izvedbe kolega. Za dobivanje potpisa i pozitivne ocjene studenti su dužni
održati barem jedan govor monološke forme, jedan govor dijaloške vrste te govornu
improvizaciju.
Ispit: ocjenu iz kolegija studenti dobivaju na temelju izvršavanja obaveza i aktivnosti na
seminarima i vježbama i to prema sljedećoj skali;
o dolasci na seminare i vježbe donose maksimalno 10% ocjene (5% seminar i 5% vježbe)
o kolokvij – 40% ocjene (20% 1. kolokvij, 20% 2. kolokvij)
o govorna improvizacija – 5%
o monološka govornička forma – 15%
o svečani prigodni govor – tekst i izvedba – 10%
o dijaloška govornička forma – 10%
o ocjene govornih izvedbi na vježbama – 10%
Raspored rada
1. tjedan
Seminar: Definiranje te utvrđivanje karakteristika javnoga govora i njegovog odnosa s
privatnim. Definira se retorika i objašnjavaju se različite govorničke vrste (monološke i
dijaloške). Ukazuje se na važnosti učenja govorništva i stjecanja govorničkih vještina.
Vježbe: Predstavljanje i upoznavanje studenata – osvještavanje razlike između javnog i
privatnog govorenja. Podjela tema seminarskih radova te upoznavanje studenata s
obavezama tijekom kolegija.
2. tjedan
Seminar: Kompozicija govora - retorička shema: osnova dobrog govora Početno
dizajniranje govora: određivanje središnje misli i cilja govora. Vježbe: Gledanje snimaka govora i upoznavanje s upitnikom za procjenu govorne
izvedbe. Utvrđivanje kriterija za ocjenjivanje. Praćenje kompozicije govora i
osvještavanje pojedinih dijelova kompozicije.
3. tjedan
Seminar: Upućivanje na elemente analize glasa i izgovora. Vježbe za glas i izgovor.
Vježbe: Improvizacija. Snimanje govornih nastupa.
4. tjedan
Seminar: Početno dizajniranje govora 2 – strategije. Upoznavanje s različitim
strategijama govora i utvrđivanje karakteristika svake od njih. Primjeri za svaku strategiju
Vježbe: Govorna izvedba 1. Održavanje studentskih seminara prema prethodno
dogovorenim temama (dva seminarska izlaganja i dvije analize izlaganja), komentiranje
seminarskih uz osvrt na obrazac za procjenu izvedbe.
5. tjedan
Seminar: Upoznavanje s elementima profila publike i prilagodbe govora te izbora
strategije prema utvrđenom profilu publike.
Vježbe: Govorna izvedba 2. Održavanje studentskih seminara prema prethodno
dogovorenim temama, komentiranje seminarskih. Obrazlaganje i komentiranje govornih
statusa.
6. tjedan
Seminar: Upoznavanje s osnovama argumentacije u govoru s posebnim naglaskom na
definiciju pojmova. Studenti se upoznaju s dijelovima definicije i različitim vrstama
definicije.
Vježbe: Govorna izvedba 3. Održavanje studentskih seminara prema prethodno
dogovorenim temama, komentiranje seminarskih. Obrazlaganje i komentiranje govornih
statusa. Uvježbavanje definiranja pojmova. 7. tjedan
Seminar: Studenti osvještavaju važnost logike u govoru. Slušaju primjere logičnog i
nelogičnog govora i bilježe informacije. Logičke veze: indukcija, dedukcija, analogija,
znakovi i uzročno posljedične veze.
Vježbe: Govorna izvedba 4. Održavanje studentskih seminara prema prethodno
dogovorenim temama, komentiranje seminarskih. Obrazlaganje i komentiranje govornih
statusa.
8. tjedan
Seminar: Faze pripreme govora.
Vježbe: Govorna izvedba 5. Održavanje studentskih seminara prema prethodno
dogovorenim temama, komentiranje seminarskih. Obrazlaganje i komentiranje govornih
statusa.
9. tjedan
Seminar: Studenti se upoznaju s elementima kritičkog slušanja govora, s osnovama
govornoga i slušačkoga bontona.
Vježbe: Govorna izvedba 6. Održavanje studentskih seminara prema prethodno
dogovorenim temama, komentiranje seminarskih. Obrazlaganje i komentiranje govornih
statusa.
10. tjedan
Seminar: Studenti se upoznaju s osnovama sugovorne komunikacije. Upoznaju se s
vrstama neverbalnih znakova i njihovim tumačenjem, posebno s proksemičkim
znakovima.
Vježbe: Govorna izvedba 7. Održavanje studentskih seminara prema prethodno
dogovorenim temama, komentiranje seminarskih. Obrazlaganje i komentiranje govornih
statusa. 11. tjedan
Seminar: Studenti se upoznaju s različitim vrstama prigodnih govora (zdravice, govori
zahvale prilikom dodjele nagrada, pozdravni govori…). Uče što dobar prigodni govor
mora, a što ne smije imati.
Vježbe: Bilješke i mediji. Studenti se upoznaju s tehnikama vođenja bilježaka te
primjenom medija. Upućuje ih se na prikladno korištenje medija imajući na umu količinu
informacija u poruci koju prenose. Daju se praktični savjeti za izradu prezentacija.
12. tjedan
Seminar: Upoznavanje s dijaloškim govorničkim vrstama – debata. Studenti se upoznaju
s elementima i dijelovima debate, ulogama u debati te različitim vrstama debatiranja.
Studenti osmišljavaju teze debata koje bi primijenili u nastavi.
Vježbe: studenti se okušavaju u izvođenju prigodnih govora
13. tjedan
Seminar: Upoznavanje s dijaloškim govorničkim vrstama – sastanak. Studenti se
upoznaju s različitim vrstama sastanka i pravilima vođenja sastanka. Uče se kako
pripremiti i voditi sastanak da bi on bio što učinkovitiji. Na satu se improvizira sastanak
(sastanak razrednika u izvanrednoj situaciji i sl.)
Vježbe: studenti se uvježbavaju u debatiranju. Očekuje se da na vježbe dođu s
pripremljenom argumentacijom
14. tjedan
Seminar: Studenti se upoznaju s karakteristikama dobroga govornoga stila te se
upozoravaju na najčešće jezične i govorne pogreške koje se javljaju u javnome govoru.
Također se upoznaju s karakteristikama govorne elegancije. Uče modalne izraze i važnost
njihove primjene u govoru.
Vježbe: studenti se okušavaju u sudjelovanju na sastanku. 15. tjedan
Seminar: kolokvij
Vježbe: evaluacija nastavnika i predmeta
Popis obvezne literature:
Škarić, I. (2000) Temeljci suvremenoga govorništva, Zagreb, Školska knjiga
Petrović, G. (1988) Logika, Školska knjiga, Zagreb
Neill, S. (1994). Neverbalna komunikacija u razredu. Zagreb: Educa.
Popis dopunske literature:
Literatura iz koje preporučujemo da se rade referati i ona literatura koju koristimo za
pripremu nastave.
Aristotel (1989) Retorika, Zagreb, Naprijed
Gračanin, Đ. (1968) Temelji govorništva, Nadbiskupski duhovni stol
Kvintilijan M.F. (1985) Obrazovanje govornika, Sarajevo, Veselin Masleša
Nelson, Paul E.; Peason, Judy, C. (1996) Confidence in Public Speaking. Sixth Edition.
Times Mirror Higher Education Group, Inc., Boston
Osborn, Michael; Osborn, Suzanne (1997) Public Speaking. Third Edition. Houghton
Mifflin Company, Boston-New York
Pease, A. (1991) Govor tijela, Založba Mladinska knjiga, Ljubljana-Zagreb
Schopenhauer, A. (1985) Eristička dijalektika, Bratstvo-Jedinstvo, Novi Sad
Škarić, I.; Ivas, I. (ur.) Razgovori o retorici.
Weston, A. (1992.) A Rulebook of Arguments (second edition), Hackett Publishing
Company, Indianapolis/Cambridge
Zadro, I. (ur.) (1999) Glasoviti govori, Zagreb, Naklada Zadro
.