Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

OSMISLI

Osnaživanje temeljnih nastavničkih kompetencija visokoškolskih nastavnika – OSMISLI

Centar za obrazovanje nastavnika Filozofskog fakulteta nudi edukaciju za visokoškolske nastavnike s ciljem unaprjeđenja nastavničkih kompetencija. Edukacija je usklađena s nacionalnom Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije te ESG standardima.

Program je razvijen u sklopu HKO projekta “Izazovi za društvene i humanističke znanosti: novi studiji i sustav kvalitete Filozofskog fakulteta u Zagrebu”.

Na temelju članka 22. Statuta Filozofskog fakulteta 22. 2. 2022. donesena je Odluka kojom Dekan i Dekanski kolegij Filozofskog fakulteta podržavaju sadržaj i izvođenje programa edukacije OSMISLI (Klasa 602-04/22-01/35, URBROJ: 3804-850-22-1).

Ishodi edukacije
Nakon završene edukacije polaznici će moći:
1. planirati izvedbu nastave kako bi osigurali bolje učenje i umanjili zaboravljanje
2. odabrati i izvesti primjerene nastavne metode s obzirom na ishode učenja, obilježja studenata i objektivne okolnosti
3. davati usmjeravajuću povratnu informaciju i poticati aktivno uključivanje studenata tijekom nastavnog procesa
4. pratiti i vrednovati studentsko postignuće i ostvarivanje ishoda učenja
5. koristiti psihološke preporuke za efikasniju komunikaciju s različitim dionicima u nastavnom procesu
6. samostalno pripremiti i izvesti izlaganje pred publikom u skladu s pravilima govorništva

OPSEG EDUKACIJE:
60 sati kontakt nastave + 10 sati mentoriranoga rada + samostalni rad + e-učenje
Opterećenje polaznika = oko 120 sati (4 ECTS)

Dosad je provedeno nekoliko ciklusa edukacija koju su pohađali nastavnici s:
• Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta,
• Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije,
• Ekonomskog fakulteta,
• Fakulteta elektrotehnike i računarstva,
• Filozofskog fakulteta,
• kao i pojedinci s Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Sveučilišta u Splitu.

Dojmovi polaznika:
“Skeptičan pri ulasku u edukaciju, ali sad je preporučujem svima. Korisna i dobro osmišljena.”
„Smatram da je edukacija iznimno potrebna i jako dobro osmišljena i provedena.”
“Sve što sam naučio je primjenjivo.”
„Zanimljivo, poučno i dobro organizirano.”
„Pohvale motiviranim predavačima. Radite izvrstan posao pomažući svojim polaznicima putem vašeg stvarno nesebičnog angažmana.”

OSMISLI - Temelj za OSMISLI

Utemeljenost edukacije u europskim i nacionalnim strateškim dokumentima

Nastavničke kompetencije visokoškolskih nastavnika već se više od desetljeća ističu kao temelj unaprjeđenja europskog prostora visokoškolskog obrazovanja, a u Ministarskim priopćenjima od 2009 naovamo ne prestaju biti jedan od glavnih zadataka za ostvarenje europskih strateških ciljeva. Tako se i u posljednjem, Rimskom priopćenju iz 2020. u navodi da treba poticati stalno poboljšanje kvalitete visokoškolske nastave kroz podršku visokoškolskim institucijama u kontinuiranom, profesionalnom usavršavanju visokoškolskih nastavnika (Annex III, str.4).

Praćenje ostvarenosti europskih strateških ciljeva dio je Standarda i smjernica za osiguravanje kvalitete na Europskom prostoru visokog obrazovanja (ESG) stoga se i u tom dokumentu naglašava važnost nastavničkih kompetencije u visokoškolskom obrazovanju (ESG 1.5. str. 11 te ESG 1.3. str. 9).

Također, nacionalna Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije ističe kvalitetu visokoškolske nastave, govoreći o trenutnom stanju unutar ciljeva 3 i 4 (Visoko obrazovanje, str. 157) te predlaže poboljšanje kroz mjeru 3.1.3. - Izrada, prihvaćanje i implementacija programa kontinuiranog obrazovanja nastavnika u sustavu visokog obrazovanja potičući edukacije osnaživanja nastavničkih kompetencija visokoškolskih nastavnika.

OSMISLI - Detaljnije o programu edukacije

Ishodi edukacije

Nakon završene edukacije polaznici će moći:

1. planirati izvedbu nastave kako bi osigurali bolje učenje i umanjili zaboravljanje

2. odabrati i izvesti primjerene nastavne metode s obzirom na ishode učenja, obilježja studenata i objektivne okolnosti

3. davati usmjeravajuću povratnu informaciju i poticati aktivno uključivanje studenata tijekom nastavnog procesa

4. pratiti i vrednovati studentsko postignuće i ostvarivanje ishoda učenja

5. koristiti psihološke preporuke za efikasniju komunikaciju s različitim dionicima u nastavnom procesu

6. samostalno pripremiti i izvesti izlaganje pred publikom u skladu s pravilima govorništva

Teme

• Komunikacijske i socijalne vještine

Pravilan razvoj komunikacijskih i socijalnih vještina nastavnika obilježen je uspješnim usmenim i pisanim načinom komuniciranja te dobro strukturiranim i razumljivim prezentiranjem relevantnog sadržaja kako bi studenti mogli primjenjivati usvojena znanja, vještine i stavove u konstruktivnom dijalogu unutar akademskog okruženja. Odnos nastavnika s kolegama i studentima treba biti prožet kvalitetnom komunikacijom, međusobnim povjerenjem i uvažavanjem, spremnošću na otvorenu kritičku refleksiju i samorefleksiju. Kontinuirano usavršavanje komunikacijskih i socijalnih vještina zahtijeva nadogradnju individualnih vjerovanja, navika i stavova o tome kako se bolje ponašati i učiniti socijalne interakcije djelotvornima.

• Obilježja studenata relevantna za nastavni proces, motiviranje studenata i poticanje samoregulacije

Nastavnik treba uvažavati ključna obilježja studenata i primijeniti znanja o individualnim razlikama u kreiranju okruženja za učenje, izražavajući pozitivna očekivanja i osiguravajući konstruktivne povratne informacije. Poznavanje individualnih obilježja studenata (predznanje, interesi, motivacija, strategije učenja, teškoće u učenju, samoefikasnost i emocionalna stabilnost) koja pridonose akademskom postignuću, ali i rizicima neuspjeha u studiranju, važno je za planiranje adekvatne podrške u učenju i stvaranju okruženja koje će omogućiti da studenti, uz doživljaj sigurnosti i uvažavanja, iskoriste svoje potencijale.

• Kompetencijski pristup planiranju nastavnog procesa u visokom obrazovanju

Za nastavnika u visokom obrazovanju važno je da razumije teorijska ishodišta u razvoju kurikuluma i primjenjuje ih u planiranju nastavnog procesa. Izrada kurikuluma rezultira definiranjem ishoda učenja na razini programa, predmeta i nastavnih jedinica, uz određivanje odgovarajućeg radnog opterećenja za studente te definiranjem primjerenih načina poučavanja i načina vrednovanja ishoda učenja. Pritom je važno razumjeti koncept konstruktivnog poravnanja u studijskom programu te moći analizirati horizontalnu i vertikalnu usklađenost u kurikulumu.

• Organiziranje i realiziranje nastavnog procesa primjenom različitih nastavnih metoda

Nastavni proces u visokoškolskoj nastavi temelji se na spoznajama psihologije obrazovanja, visokoškolske didaktike i teorije obrazovanja odraslih učenika. U skladu s time, glavni je cilj nastave poticanje razvoja kompetencija studenata. To podrazumijeva visoku uključenost studenata u nastavni proces, što se ostvaruje primjenom strategija aktivnog učenja koje stimuliraju preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje. Stoga realizacija nastave zahtijeva kontinuirano obogaćivanje tradicionalnih metoda poučavanja uključivanjem problemske, istraživačke i projektne nastave te suradničkih metoda učenja.

• Praćenje i vrednovanje studentskog postignuća

Pojam vrednovanja u visokom obrazovanju označava sustavno praćenje, prikupljanje i dokumentiranje dokaza o postignutoj razini studentovih kompetencija tijekom i nakon procesa učenja, u skladu s definiranim ishodima učenja. Nastavnik treba moći primijeniti različite teorijske pristupe vrednovanju u planiranju vlastita vrednovanja te razvijati i koristiti različite metode i tehnike kojima se kontinuirano i na strukturirani način provjerava razina postignutih ishoda učenja u odnosu na cilj nastavne jedinice ili predmeta.

• Govorničke vještine i njega glasa

Nastavnik je govorni profesionalac, stoga je za uspješnu komunikaciju, optimizaciju procesa učenja i izvedbu različitih nastavnih metoda važno osvještavanje i unaprjeđivanje govorničkih vještina s posebnim naglaskom na govornu izvedbu. Također, govor odnosno glas u užem smislu, sredstvo je rada nastavnika, stoga edukacija uključuje osvještavanje zaštite i prevencije oštećenja glasa i poboljšanja kvalitete života. Također, edukacija uključuje snimanje govornog materijala na temelju kojeg se izražuje govorni status polaznika te ih se savjetuje o higijeni glasa i govornim vježbama.

Voditelji/ce

Prof. dr. sc. Željka Kamenov diplomirala je, magistrirala i doktorirala u području socijalne psihologije. Redovita je profesorica u trajnom zvanju na Odsjeku za psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje kolegije iz područja socijalne psihologije, bliskih odnosa, komunikacijskih vještina i metodologije društvenih znanosti. Njezini su istraživački i znanstveni interesi usmjereni na područje socijalne kognicije, rodnu (ne)ravnopravnost, stigmatizaciju te područje bliskih odnosa. Aktivno je sudjelovala u mnogim znanstvenim i primijenjenim projektima i istraživanjima te objavila deset knjiga, nekoliko poglavlja u knjigama i više od 60 znanstvenih radova. Osmislila je i provodi brojne edukacije za srednjoškolske i visokoškolske nastavnike. Voditeljica je u projektu „Aktivno učenje i kritičko mišljenje u visokoškolskoj nastavi“. Autorica je više priručnika za sveučilišne nastavnike i dobitnica državne nagrade „Nagrada Ivan Filipović“ za doprinos visokom školstvu u RH.

Prof. dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić diplomirala je i magistrirala psihologiju te doktorirala s temom iz područja psihologije obrazovanja. Radi kao redovita profesorica na diplomskom i doktorskom studiju psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Predaje kolegije vezane uz učenje i poučavanje, darovite učenike te učenje i poučavanje matematike. To su ujedno i područja njezinog znanstvenog interesa, a u posljednje je vrijeme uključena u projekt koji se bavi istraživanjem motivacijskih aspekata visokoškolske nastave. Autorica je i koautorica šest knjiga i više od 60 znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovala je u brojnim edukacijama vezanim uz poučavanje učitelja te srednjoškolskih i visokoškolskih nastavnika. Jedna je od voditeljica, ali i članica tima autora projekta „Aktivno učenje i kritičko mišljenje u visokoškolskoj nastavi“. Autorica je više priručnika za sveučilišne nastavnike, dobitnica državne nagrade „Nagrada Ivan Filipović“ za doprinos visokom školstvu u RH te dobitnica brojnih stručnih nagrada.

Prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić diplomirala je i magistrirala psihologiju te doktorirala na Medicinskom fakultetu u Zagrebu s temom iz područja kliničke psihologije. Radi kao redovita profesorica na diplomskom i doktorskom studiju psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Predaje kolegije vezane uz psihičke smetnje, njihovo prepoznavanje i ublažavanje. Znanstveni je interes otpočetka karijere vrlo aktivno usmjerila prema istraživanju etioloških čimbenika anksioznosti, pojavnih oblika anksioznih poremećaja i njihovom liječenju, kao i prema psihičkim manifestacijama stresa. Osim navedenog, klinički i istraživački se bavi fenomenom transpolnosti. Bila je voditeljica nekoliko znanstvenih projekata. Objavila brojne znanstvene i stručne radove u domaćim i inozemnim časopisima. Autorica više poglavlja u knjigama i udžbenicima. Nositeljica više kolegija iz područja kliničke psihologije na svim razinama studija psihologije na matičnom fakultetu. Suradnica je na nekoliko kolegija na diplomskoj i poslijediplomskom studiju medicine. Mentorica je diplomskim, specijalističkim i doktorskim radnjama. Dugogodišnja je koordinatorica za studente s invaliditetom na matičnom fakultetu. Licencirani je kognitivno-bihevioralni terapeut. Dobitnica je više nagrada Hrvatske psihološke komore i Hrvatskog psihološkog društva.  

Izv. prof. dr. sc. Nina Pavlin-Bernardić diplomirala je u području socijalne psihologije i doktorirala s temom iz područja psihologije obrazovanja. Izvanredna je profesorica na diplomskom i doktorskom studiju psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Predaje kolegije vezane za motivacijske i socijalne procese u psihologiji obrazovanja, psihologiju odgoja i obrazovanja te metodiku nastave psihologije. Njezini istraživački i znanstveni interesi vezani su uz područja psihologije obrazovanja i psihologije humora, a uključena je i u interdisciplinarni znanstveni projekt vezan uz virtualnu i proširenu stvarnost. Autorica je i koautorica trinaest poglavlja u knjigama i više od trideset znanstvenih i stručnih radova te je urednica jedne znanstvene knjige. Sudjelovala je u brojnim edukacijama vezanim uz poučavanje srednjoškolskih i visokoškolskih nastavnika. Zajedno s interdisciplinarnim timom znanstvenog projekta dobitnica je državne nagrade „Nagrada Ivan Filipović“ u području znanstvenog i stručnog rada.

Izv. prof. dr. sc. Jelena Vlašić Duić diplomirala je kroatistiku i fonetiku, a doktorirala na temi govora u hrvatskome filmu. Zaposlena je kao izvanredna profesorica na Odsjeku za fonetiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Kao govorna trenerica radila je na RTL-televiziji i na HRT-u, članica je Savjeta za jezik i govor HRT-a. Voditeljica je mnogih govorničkih, medijskih radionica i radionica poslovnoga jezika te održava individualne vježbe za profesionalne govornike. Izlagala je na četrdesetak znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu, objavila je dvije znanstvene monografije i tridesetak znanstvenih radova iz područja fonetike, retorike, akcentologije, medijskoga govora i stilistike. Sudjelovala je kao predavačica na Govorničkoj školi Ivo Škarić te na Sveučilišnoj školi hrvatskoga jezika i kulture. Održava pozvana predavanja za nastavnike hrvatskoga jezika, lektore, medijske govornike te edukacije za srednjoškolske i visokoškolske nastavnike. Predaje i na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu.

Izv. prof. dr. sc. Ante Kolak diplomirao je, magistrirao i doktorirao pedagogiju u području školske pedagogije i didaktike. Izvanredni je profesor na Odsjeku za pedagogiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i predstojnik je Katedre za didaktiku i školsku pedagogiju. Voditelj je kolegija Školska pedagogija, Didaktika, Teorije i metodike nastave, Školska stručno pedagoška praksa. Nastavničke kompetencije predstavljaju područje njegovog interesa. Aktivno je sudjelovao na brojnim znanstvenim i stručnim skupovima te je kao voditelj i suradnik bio uključen u više znanstvenih i primijenjenih projekata. Objavio je više od 60 znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovao je u brojnim edukacijama s ciljem razvoja temeljnih nastavničkih kompetencija. Za uredništvo i koautorstvo udžbenika Priroda i društvo na svjetskom sajmu knjiga u Frankfurtu osvojio je srebrnu medalju za najbolji europski udžbenik u kategoriji udžbenika za niže razrede osnovne škole.

Doc. dr. sc. Diana Tomić diplomirala je i doktorirala u području fonetike. Docentica je na Odsjeku za fonetiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te vanjska suradnica na Kineziološkom fakultetu gdje predaje kolegije iz područja razvoja govora, govorništva i komunikacijskih vještina. Aktivno je sudjelovala u brojnim znanstvenim i stručnim projektima iz područja retorike i komunikacije (proGOVORi, Mali i veliki čitači, RHEFINE – Rhetoric for Innovative Education). Objavila je preko 30 znanstvenih i stručnih radova te poglavlja u knjigama. Osmislila je i izvodi edukacije iz područja govornih, govorničkih i komunikacijskih vještina za poslovne korisnike, usmene prevoditelje i nastavnike. Voditeljica je Centra za obrazovanje nastavnika Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Doc. dr. sc. Elenmari Pletikos Olof diplomirala je njemački jezik i fonetiku te doktorirala u području filologije s temom hrvatskih naglasaka. Docentica je na Odsjeku za fonetiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje predaje kolegije Govorničke vrste, Opća fonetika i Psihoakustika, a predavala je i na drugim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu kolegije Kultura javnoga govora i Komunikacija u nastavi. Radila je kao vanjska suradnica u Službi za jezik i govor Hrvatske televizije govorne vježbe s novinarima, voditeljima i spikerima. Vodila je više od dvadeset sedmodnevnih radionica za srednjoškolce u okviru Govorničke škole Ivo Škarić te brojne tečajeve govorništva. Dobitnica je stipendija CEEPUS, DAAD i JFDP te je studirala i usavršavala se u Austriji, Njemačkoj i SAD-u. Objavila je jednu znanstvenu monografiju te više od trideset znanstvenih i stručnih radova.

Doc. dr. sc. Aleksandra Huić diplomirala je i doktorirala u području psihologije, te radi na Katedri za školsku psihologiju na Odsjeku za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Znanstveno istražuje teme iz psihologije obrazovanja, rodne ravnopravnosti u školi, te stavove i očekivanja, kvalitetu poučavanja i stilove motiviranja kod osnovno-, srednje- i visokoškolskih nastavnika. Predaje kolegije iz područja komunikacijskih vještina i psihologije odgoja i obrazovanja za različita društvena, humanistička i prirodoslovna nastavnička usmjerenja, te metodiku nastave psihologije. Stalna je suradnica Agencije za odgoj i obrazovanje i članica komisije za državne stručne ispite. Aktivno je sudjelovala u 20-ak znanstvenih i primijenjenih projekata i istraživanja, nekoliko iz područja obrazovanja nastavnika. Autorica je i ko-autorica jedne knjige, te oko 40 znanstvenih i stručnih radova i poglavlja u knjigama. Osmislila je i provodi više edukacija za srednjo- i visokoškolske nastavnike. Dobitnica je Državne nagrade za znanost u kategoriji popularizacije znanosti za „PsihoFest“.

Organizacija edukacije

·        Ukupno trajanje – tri mjeseca

·        Predavanja i radionice za oko 25 polaznika

·        Prostori Filozofskog fakulteta ili naručitelja

·        Blokovi od po 6 školskih sati dnevno (9-15 h)

·        Ciklusi od tri ili dva uzastopna dana radionica održavaju se dva puta mjesečno

·        online aktivnosti polaznika preko platforme za e-učenje (Omega)

·        samostalne aktivnosti polaznika i aktivnosti u malim grupama pod mentorstvom

·        Zadnji ciklus održava se po završetku obveza polaznika, uključuje evaluaciju programa i podjelu potvrda o završetku edukacije.

UKUPNO = 60 sati kontakt nastave + 10 sati mentoriranoga rada + samostalni rad + e-učenje

Opterećenje polaznika = oko 120 sati (4 ECTS)

OSMISLI - Nastavničke kompetencije

Što čini nastavničke kompetencije?

Od osoba zaposlenih u visokom obrazovanju očekuje se preuzimanje više različitih profesionalnih uloga: nastavničke, znanstveno-istraživačke, upravljačke i stručnog doprinosa društvu i zajednici u kojoj žive. Tijekom akademske karijere te se uloge postupno razvijaju, međusobno se prožimaju i nadopunjuju, no mijenja im se istaknutost u pojedinim razdobljima karijere. Svaka od tih uloga postavlja pred osobu specifične zahtjeve, a uspješnost realizacije zadataka u pojedinoj ulozi pretpostavlja ovladavanje odgovarajućim skupom profesionalnih kompetencija. Profesionalne kompetencije definiraju se kao dinamički sklop konceptualnih, proceduralnih i činjeničnih znanja, kognitivnih i praktičnih vještina te uvjerenja i vrijednosti potrebnih za učinkovito djelovanje u akademskom kontekstu. U hrvatskom akademskom kontekstu, te se kompetencije stječu kroz sve oblike cjeloživotnog učenja: formalno, neformalno i informalno.

Premda je nastavnička uloga temelj akademske profesije, te je zajednička i nastavničkim i znanstveno-nastavničkim zvanjima, razvijanje nastavničkih kompetencija se u našem društvu najčešće svodilo na informalno učenje, a tek rjeđe na organizirane neformalne oblike učenja. Globalne društvene, ekonomske i tehnološke promjene postavile su nova očekivanja i zahtjeve za visoko obrazovanje, naročito u pogledu osiguravanja ostvarivanja izlaznih kompetencija studenata. Ta su nova očekivanja potaknula mnoge visokoškolske ustanove u razvijenim zemljama na kreiranje sustavnije i snažnije podrške razvoju nastavničkih kompetencija visokoškolskih nastavnika. U skladu s time, razvijen je i program edukacije OSMISLI, u okviru kojeg se nastavnicima omogućuje sustavno i aktivno stjecanje znanja i vještina iz područja psihologije, pedagogije, didaktike, metodike i govorništva relevantnih za osnaživanje temeljnih kompetencija visokoškolskih nastavnika u bilo kojem području, polju ili grani znanosti.