Redoviti studij - Studijski program - Silab - Temeljna nastavna umijeća
.
Redoviti studij - Studijski program - Silab - Sociologija obrazovanja
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar
Status kolegija: unutarnja izbornost
Oblici nastave s brojem sati semestralno: 30 /0 /0
Uvjeti za upis kolegija: nema uvjeta
Način provjere znanja:Na dva načina: putem kolokvija i odjednom kao cjelovit ispit. Tijekom
semestra studenti/ce će imati dva kolokvija te u slučaju da pokažu zadovoljavajuće znanje i
poznavanje gradiva na oba kolokvija, navedeno će se evaluirati kao položen ispit. Polaganje u
varijanti kao cjelovit ispit je moguće tek nakon odslušanih predavanja, a ispit se sastoji iz pismenog
i usmenog dijela. Tek nakon uspješno položenog pismenog dijela moguće je pristupiti usmenom
dijelu ispita.
Okvirni sadržaj kolegija:Osnovni pojmovi sociologije obrazovanja; povijesni i kulturološki
pregled obrazovanja; socijalni uvjeti obrazovanja; sociološke perspektive i uloga obrazovanja;
subkultura mladih i obrazovanje; socijalni i organizacijski aspekti školskog okruženja; socijalni
aspekti odnosa između školskog sustava, ishoda obrazovanja, kompetencija i svijeta rada; refleksija
školstva na stratifikacijski sustav; odnos između rodne i etničke pripadnosti i obrazovnog
postignuća; koncepcije i trendovi u obrazovanju; obrazovanje i nezaposleni.
Cilj kolegija (očekivane kompetencije): Kroz teorijske perspektive i empirijske studije upoznati
polaznike kolegija s temama i problemima koji se odnose na obrazovanje i funkcioniranje školskih
sustava unutar različitih socijalnih okruženja. Povezujući obilježja suvremenog društva i kulture s
obrazovanjem, studenti stječu temeljno razumijevanje mnogih ključnih socijalnih procesa i
fenomena u području školovanja. Analizirajući socijalne uvjete obrazovanja, refleksiju školstva na
stratifikacijski sustav, socijalni ustroj obrazovnih institucija te različite koncepcije i trendove u
obrazovanju, studenti će lakše uočiti moguće probleme u procesu obrazovanje te jasnije sagledati
socijalne posljedice nastavničkog rada a što u konačnici pridonosi njihovoj većoj kompetentnosti za
nastavničku ulogu.
Obvezna literatura:
Haralambos, H. (2002); Sociologija: teme i perspektive; Zagreb: Golden Marketing, str. 774-882.
Bejaković, P. (2008); Uloga obrazovnog sustava u postizanju zapošljivosti i konkurentnost
radne snage u Hrvatskoj; u zborniku: Pilić, Š.; Obrazovanje u kontekstu tranzicije, BSV, Split,
str. 207-232
Lesourne, J. (1993); Obrazovanje i društvo: izazovi 2000. godine, Educa, Zagreb, str. 79-104.
Izborna literatura:
V. Vujčić, (1990); Obrazovne šanse, Školske novine, Zagreb, Pastuović, N. (1999); Sociologija cjeloživotnog obrazovanja i odgoja. U: Edukologija:
Integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja i odgoja. Zagreb: Znamen.
Str: 316-417.
Cifrić, I. (1990); Ogledi iz sociologije obrazovanja. Zagreb: Školske novine.
Flere, S. (ur.) (1986); Proturječja suvremenog obrazovanja. Ogledi iz sociologije
obrazovanja. Zagreb: RZ RKSSO.
Tjedni raspored rada:
1. termin: UVOD U KOLEGIJ - upoznavanje studenata s obvezama i organizacijom kolegija;
prikaz tema; razgraničenje diskursa sociologije obrazovanja spram drugih područja; pojašnjenje
osnovnih pojmova; povijesni i kulturološki pregled obrazovanja.
2. termin: TEORIJSKE PERSPEKTIVE OBRAZOVANJA I dio - sociološki klasici o obrazovanju;
funkcionalistička perspektiva i uloga obrazovanja;
3. termin: TEORIJSKE PERSPEKTIVE OBRAZOVANJA II dio - liberalne, socijaldemokratske
perspektive obrazovanja i konfliktna perspektiva obrazovanja;.
4. termin: TEORIJSKE PERSPEKTIVE OBRAZOVANJA III dio - interakcionističko polazište i
obrazovanje, nova desnica i obrazovanje; postmodernistički pristup obrazovanju
5. termin: SOCIJALNI I ORGANIZACIJSKI ASPEKTI ŠKOLSKOG SUSTAVA – interakcija i
grupna dinamika; socijalne mreže; aspekti komunikacije; osobni i socijalni identitet; interakcije u
školskom okruženju, organizacijski aspekti obrazovanja
6. termin: MLADENAČKE SUBGRUPE I OBRAZOVANJE – matična kultura, subkultura i
kontrakultura; obilježja pojedinih subkultura mladih; mladenačke vrijednosti i obrazovanje;
socijalni identitet;
7. termin: KLASNA PRIPADNOST I OBRAZOVNO POSTIGNUĆE – školovanje i socijalna
struktura; socijalna stratifikacija i mobilnost; teorija socijalnog zatvaranja; jednakost obrazovnih
šansi; klasa i obrazovno postignuće; elite i obrazovni uspjeh;, teorijska objašnjenja obrazovne
nejednakosti.
8. termin: RODNA I ETNIČKA PRIPADNOST I OBRAZOVNO POSTIGNUĆE – statistike o
rodu i obrazovnim postignućima; teorijska objašnjenja rodne nejednakosti; empirijske studije;
etnička pripadnost i obrazovna postignuća; rasna diskriminacija i obrazovanje;
9. termin: ROMI I OBRAZOVNO POSTIGNUĆE I INTEGRACIJA - case study: obrazovanje
Roma, integracija Roma u obrazovnom sustavu
10. termin: OBRAZOVNI SUSTAV I GLOBALIZACIJA – struktura obrazovanja; komparacija
obrazovnih sustava; struktura institucija; masovno obrazovanje; reforme obrazovanja; moć i
obrazovanje; demografija obrazovanja; globalizacija;; obrazovanje i društveni razvoj.
11. termin: ZAPOŠLJAVANJE, NEZAPOSLENI I OBRAZOVANJE – obrazovni uspjeh,
zanimanje i zapošljavanje; diskriminacija pri zapošljavanju; nezaposlenost; nezaposleni i problemi
obrazovanja. 12. termin: TRŽIŠTE RADA I OBRAZOVNI ISHODI - tehnološke promjene i obrazovanje,
obrazovni ishodi i kompetencije, kredencijalizam, efikasnost obrazovanja, gospodarstvo i obrazovni
sustav
13. termin: OBRAZOVNI KURIKULUM, IDELOGIJA I DRUŠTVENE VRIJEDNOSTI –
osnovni pojmovi i koncepti kurikuluma; obrazovanje i ideologija; vrijednosti i obrazovanje.
14. termin: ALTERNATIVNO OBRAZOVANJE – radikalna pedagogija; noviji trendovi i ideje
obrazovanja; permanentno obrazovanje.
15. termin: ZAVRŠNO PREDAVANJE – pregled obrađenog gradiva, studentska evaluacija
kolegija; podjela potpisa studentima.
Redoviti studij - Studijski program - Silab - Rad s nadarenim učenicima
ECTS bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status (obavezni/izborni): izborni
Oblici nastave s brojem sati semestralno: predavanja (2 sata tjedno, 30 sati ukupno)
Uvjeti za upis kolegija: položen kolegij Psihologija odgoja i obrazovanja
Način provjere znanja: pismeni,
Cilj kolegija (očekivane kompetencije):
Studenti će moći opisati teorije darovitosti i karakteristike darovitih učenika. Znat će navesti
načine identifikacije darovitih i ulogu učitelja/nastavnika u toj proceduri. Studenti će znati
usporediti različite oblike rada s darovitima i izraditi program rada s darovitima.
Okvirni sadržaj predmeta:
Teorije darovitosti, karakteristike darovite djece (kognitivne i socio-emocionalne).
Identifikacija darovitih (proces identifikacije, mjerenje i procjenjivanje darovitosti). Rad s
darovitima unutar školskog sustava (akceleracija i obogaćenje programa). Rad učitelja s
darovitom djecom, izrada programa rada s darovitima.
Obveze studenata: prisustvovanje nastavi i izrada seminara na odabranu temu iz područja
darovitosti (seminar se može raditi individualno ili u grupama do 3 člana).
Raspored rada:
1.tjedan: Mitovi o darovitima i povijesni pregled
2.tjedan: Teorije u području nadarenih i definicije nadarenosti
3.tjedan: Kognitivne karakteristike nadarenih
4.tjedan: Socio-emocionalne karakteristike nadarenih
5.tjedan: Kreativnost kao sastavnica darovitosti
6.tjedan: Identifikacija nadarenih
7.tjedan: Mjerenje i procjenjivanje darovitosti
8.tjedan: Uloga učitelja u postupcima procjenjivanja darovitosti
9.tjedan: Posljedice identifikacije darovitih
10.tjedan: Rad s nadarenima
11.tjedan: Akceleracija
12.tjedan: Obogaćivanje sadržaja 13.tjedan: Organizacija programa za darovite
14.tjedan: Rad u timu za darovite, uloge članova tima. Evaluacija kolegija.
15.tjedan: Predrok
Obvezna literatura:
Čudina-Obradović, M. (1991.). Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje.
Školska knjiga, Zagreb.
Vlahović-Štetić,V.(Ur.) (2008.): Daroviti učenici: teorijski pristup i primjena u školi, Institut
za društvena istraživanja u Zagrebu
Dopunska literatura:
Koren, I. (1989.). Kako prepoznati i identificirati nadarenog učenika. Školske novine, Zagreb
Redoviti studij - Studijski program - Silab - Razvojna psihologija
.
Redoviti studij - Studijski program - Silab - Proizvodnja govora
Nositelj: doc. dr. sc. Liker Marko
Tema 1
Seminar
Modeli govorne proizvodnje 1
Studenti se upoznaju sa sadržajem i načinom rada i obavezama u kolegij.. Proizvodnja govora
se definira kao hijerahijski proces (misaona, jezična i govorna razina). Detaljno se objašnjava
model proizvodnje govora Borden i Harris.
Vježbe
Uvodno upoznavanje sa sadržajem vježbi i metodama postizanja zadanih ciljeva.
Tema 2
Seminar
Modeli proizvodnje govora 2
Prikazuju se modeli koji uključuju povratne sprege kontrole proizvodnje govora (Fairbanks,
Levelt). Proces proizvodnje govora uspoređuju se s modelom komunikacijskog lanca.
Definiraju se govorne sastavnice i govorni motorički program.
Vježbe
Vježbanje oponašanja globalnih govornih formi prema snimljenom uzoru.
Tema 3
Seminar
Upravljačka razina govorne proizvodnje
Studenti se upoznaju s osnovnim podacima o razvoju, građi i organizaciji živčanog sustava
vezanim za proizvodnju govora. Prikazuju se osnovni modeli funkcioniranja središnjeg
živčanog sustava (lokalistički, holistički, hijerahijski, modularni, konekcionistički).
Vježbe
Vježbanje oponašanja globalnih govornih formi (ritam i intonacija) uz postupno skraćenje
tihih stanki između stimulusa.
Tema 4
Seminar
Dominantnost moždanih hemisfera
Promatraju se razlike u dominantnosti moždanih hemisfera za pojedine funkcije i osobito
uloga hemisfera u procesiranju govora. Prikazuju se osnovne metode kojima se dokazuje
dominantnost hemisfera za govor u istraživanjima zdravog i oštećenog mozga
Vježbe
Vježbanje prepoznavanja osnovnih oblika rečenične prozodije (granični signali i intonacijske
jezgre).
Tema 5
Seminar
Respiracijska razina govorne proizvodnje 1
Objašnjavaju se energetski principi proizvodnje zvuka u govoru i načini iniciranja zračne
struje Posebno se razrađuje anatomija i fiziologija disanja općenito i govornog disanja
posebno. Vježbe
Vježbanje prepoznavanja osnovnih oblika rečenične prozodije (granični signali i intonacijske
jezgre).
Tema 6
Seminar
Respiracijska razina govorne proizvodnje 2
Predstavljaju se vremenske i količinske karakteristike različitih oblika disanja. Uspoređuje se
mirno, govorno i pjevačko disanje.
Vježbe
Uvod u prozodiju riječi: upoznavanje s akcenatskim sustavom hrvatskog standradnog jezika i
uvod u tehnike slušanja i izvođenja prozodije riječi.
Tema 7
Seminar
Fonacija 1
Studenti se upoznaju s osnovnom anatomijom i fiziologijom fonacijske razine. Oblici
međuglasničkog prolaza. Utjecaj načina treperenja glasiljki na spektar glasa.
Vježbe
Vježbanje prozodije riječi s obzirom na mjesto i tip naglaska.
Tema 8
Seminar
Fonacija 2
Prikazju se osnovne teorije vibriranja glasiljki (mehanička, mioelastična, neurokronaksička,
aerodinamička, biofizička). Studenti se upoznaju s frekvencijskim i intenzitetskim
karakteristikama razaličitih vrsta glasova u govoru i pjevanju (visina osnovnog tona, raspon i
sl).
Vježbe
Vježbanje prozodije riječi s obzirom na mjesto i tip naglaska.
Tema 9
Seminar
Fonacija 3.
Studenti se upoznaju s pitanjima patološkog glasa.Upoznaju ezofagealni, traheoezofagealni
glas i glas s elektroakustičkom protezom. Također se upoznaju s komunikacijskim i drugim
problemima s kojima se susreću pacijenti nakon laringektomije.
Vježbe
Vježbanje prozodije riječi s obzirom na mjesto i tip naglaska.
Tema 10
Seminar
Izgovor 1 - Izgovorni organi
Objašnjava se odnos respiracijske, fonacijske i izgovorne razine proizvodnje govora i njihova
koordinacija i usklađenost. Studenti se upoznaju s građom i funkcionalnim karakteristikama
dijelova izgovornog prolaza iznad grkljana.
Vježbe
Slušno prepoznavanje standardnog naglašavanja i razlikovanje od nestandardnih. Tema 11
Seminar
Izgovor 2 - Opis načina proizvodnje hrvatskih glasnika
Glasnici se opisuju sa stajališta načina izgovora, temeljnog i dodatnog izgovornog mjesta i
zvučnosti.
Vježbe
Vježbanje izoštravanja izgovora u užem smislu i opće izgovorne spretnosti.
Tema 12
Seminar
Izgovor 3 - Opis načina proizvodnje hrvatskih glasnika
Glasnici se opisuju prema drugim artikulacijskim kriterijima: nacrtnom obliku, zakrivljenosti
prolaza, zvonkosti, napetosti, otvoru i obujmu i karakteristikama pokreta.
Vježbe
Vježbanje izoštravanja izgovora u užem smislu i opće izgovorne spretnosti.
Tema 13
Seminar
Izgovor 4 – Realizacija fonema
Određuju se načini realizacije fonema. Opisuju se razlike između glasovnih adaptacija i
asimilacija. Definira se fonemska inačica (alofon). Klasificiraju se alofoni: kombinarorni,
idiomatske, patološke i stilističke te se opisuju alofoni u hrvatskom govoru.
Vježbe
Vježbanje govorne fluentnosti (uz kontroliranje prethodno uvježbavanih razina govora).
Tema 14
Seminar
Slog
Objašnjava se priroda sloga . Opisuju se slogovne stepenice, slogovni zamah, karakteristike
glasnika s obzirom na poziciju u slogu. Objašnavaju se neke fonetske promjene uvjetovane
pozicijom glasnika u slogu.
Vježbe
Vježbanje govorne fluentnosti (uz kontroliranje prethodno uvježbavanih razina govora).
Tema 15
Seminar
Izgovor u spontanom govoru
Opisuju se različiti stupnjevi spontanosit govora i njihov utjecaj na izgovor/dikciju. Također
se uspoređuju različiti govornici s obzirom na način izgovora u spontanom govoru.
Vježbe
Zaključak vježbi i rezultati rada.
Više članaka ...
- Redoviti studij - Studijski program - Silab - Primjena računala u nastavi jezika
- Redoviti studij - Studijski program - Silab - Modeli obrazovanja učitelja
- Redoviti studij - Studijski program - Silab - Inteligencija
- Redoviti studij - Studijski program - Silab - Informacijske tehnologije u obrazovanju